Matthew 12
Wokoa꞉ Talena Egelano Tanalo
Mak 2:23-28; Luk 6:1-5
1Yu epono wokoa꞉ talena egela idilo Ya꞉sute ebe waloma꞉tapiago kono pali magumudo petolamiya, ebene bae kape tanalote ebe waloma꞉tapiatamo da꞉piya, iba꞉te kono naoma꞉ kapiyakapiya kubakubadopo ebo netapiya. a 2Pa꞉lisi tanebapi epetapiate ebe tanalo umite Ya꞉sutamo negeliya, “Numa꞉, a꞉imano waloma꞉tapiate wokoa꞉ talena egela adikanalita.” b3Ebene Ya꞉sute tabo eba wiyalo negiya, “Modobola Godote ebeno Bukamo dakuloliya, la꞉ ebe tanalo nemalagidilala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya, ebete ebeno wapata꞉lamepiago bae kapete dulamiti, ebene ebete beda꞉ tanalo kosiyodiliyale? c 4Ebete Godokono Motamo nodolote, ebe Motono wokopiate Godotamo dalomonakiya ebe talena bae ebete ebeno wapata꞉lamepiago a꞉nenaiya. Ebe tanalo magumulo iba꞉te aimano totomu tabo adikanaliya, mabu totomu tabote a niyatuamena a bilibilinomate ebe bae nao talenala, Godotamo kalimagono ikameopiate a꞉ka꞉tuwa꞉ naonaka. Wiyasiya numa꞉la꞉, Da꞉ibidiate denaiya Godote ebe tanalo kubama꞉ kegiya꞉. d 5Ega꞉walo Godote ebeno Bukamo Mosesedo dakuloliya, me tanalo idi nemalagidilala꞉. Piyate ebetamo kalimagono ikameopima꞉ deda꞉ona, iba꞉te wokoa꞉ talena egelalo ebe amamateno motolo woko dosiyodilonaka, ebe tetelo iba꞉te ebe talena egela dadikanalenaka wiyasiya Godote ebe tanalo modoboma꞉ gena. e
6“Ebema꞉ nale la꞉tamo gemo, Godoko Amamateno Motono talena nanitabolo bitana, wiyasiya nagodolo ditana ebe talenano elawote iyaiya talena epetapino elawo nodoilina. f 7Godote ebeno Bukalo negena, ‘La꞉ natamo kalimagono inamabu gito akopikanama꞉la꞉, na ubia꞉nola, wiyasiya na ubila la꞉imano tepo magumulo nilakapo tanalo uima꞉.’ La꞉ Pa꞉lisi tanebapiate me tabono magumu niyatawawetaleka꞉, na waloma꞉enepiate tuputupu tanalo eba osiyodilolo la꞉ ibi kubapima꞉ a꞉kegelawena꞉, g 8mabu nanitabola, na Epono Naniwite wokoa꞉ talena egela namutudawama꞉ eda꞉namo.”
Ya꞉sute Koto Apu A꞉eme Dubu Wadekobi Da꞉midiya
Mak 3:1-6; Luk 6:6-11
9Ebene Ya꞉sute ibi miyapate ibino balidi ibilamole motamo da꞉nodoliya, 10koto apu a꞉eme dubute ebolo na꞉luti. Pa꞉lisi tanebapi epetapiate ebolo da꞉pola꞉niya, ibi ubila Ya꞉suko kubadawama꞉ kegelama꞉, ebema꞉ iba꞉te ebe nalatediya, “Wokoa꞉ talena egelalo temetema꞉godawa wadekobi midima꞉ talena ba꞉kitanale?” h11Ebene Ya꞉sute iba꞉tamo negiya, “A꞉imano sipi-goeote talena egelalo damela gugamo da꞉negamene, a꞉ma꞉ samamo ebe nowaluba꞉wete ka꞉nowagilima꞉ta, a, nanitabola꞉ka꞉? i 12La꞉ me tanalo iyatawala, sipi-goeono igilo tanalote kawoma꞉ keda꞉na꞉ wiyasiya lumagino igilo ebe kawo tanalonomola. Ebema꞉ aimano totomu tabote talena kiyatiamena꞉ wokoa꞉ talena egelalo wadewade tanalo osiyodilolema꞉.” 13Ebe tetelo Ya꞉sute koto apu a꞉eme dubutamo negiya, “A꞉imano koto nuwamida,” ebene ebete koto duwamidiya ebeno kotote wadekobi ebo olowiya, apulo wadeno ditameni eba kunu. 14Ebe mabuma꞉ Pa꞉lisi tanebapiate dowago tolamete tabo ebo negeliya Ya꞉suko kanakapuima꞉. j
Godote Ebeno Gudu Ya꞉suko Wade Wokodawama꞉ Deka꞉miya
15Ebe tetelo Ya꞉sute Pa꞉lisi tanebapino kuba nopo iyatawate ebete ebe duliyomolo atepate gito tiya, ebene epo bilibilinomate ebeno tanalo umite ebe ebo waloma꞉tiya. Ibi magumulo piyate temetema꞉go da꞉pola꞉niya Ya꞉sute ibi bilibilinomo wadekobi midiolete, 16ibi ma kunu kawiya analiya, “La꞉ naimano tanaloma꞉ epo akoanala꞉la꞉!” k 17Ebema꞉ Ya꞉sukono osiyodilo magumulo Godokono woki awokalimidawa Aisayate degiya, ebe tabono nanitabo tanalote maigiya. Iyalo tetelo ebeno tabo kiyawao magumulo Godote ma kunu giya,18“Me naimano wade Wokodawala,
nale ebe dopamo eka꞉miyamo.
Nale ebe nilakapolo eba malagidilonalo
ebetamo kawonomamo nekalakalanamo,
ebema꞉ nale naimano Wade-talena Uliyana
ebe unamo nalibote,
ebene ebete iyaiya opo epatamo
ibino igilo mula꞉lelame tanaloma꞉ tabo ka꞉kiyawaomene. l
19Me Wokodawate apaminateui tanalo kiyatawanakoa꞉,
ebete naimano tabo eba kiyawaolo a꞉kegeatepaomene,
ega꞉walo epono ololo apulo
ebete tabo madodo unamo akadipatemene.
20Piyate elawoa꞉noma꞉ deda꞉ona
ebete iba꞉tamo nilakapago ka꞉tomene,
eba kunu ebete balibali pudo gito akadikanalemene,
ega꞉walo wuiki alono mena da꞉pesoma꞉ deda꞉na
ebete gito a꞉ka꞉egamidamene.
Nanitabola, naimano Wokodawate wadewade tanalo eba osiyodilolelo
tuputupu okoli tanalote Kubano wato kikopu kelaemene,
21ebema꞉ opo bilibilinomono epate
me naimano Wokodawano pe tanalo makopelena.”
Ya꞉suko Ega꞉walo Biyelesibuluko ▼▼Biyelesibuluko ebe Saitanakono nopodawa idila, ebete Yu epono opolo Saitanakono opodawama꞉ eda꞉nami, atumu Tabo epono opolo Monoiko bokolina. Ibino Tanalo
Mak 3:20-30; Luk 11:14-23; 12:10
22Ebe tetelo epo epetapiate dubu idi Ya꞉sutamo magatiya, ebe dubute tabo ka꞉kiyawaonakia꞉ ega꞉walo ebe balidi tamiomela, mabu ebe kuba uliyanagonola. Ebene Ya꞉sute ebe wadekobi da꞉midiya, ebete tabo kiyawao wagilimite balidi wadekobi ebo olowiomiya. 23Ebema꞉ epo bilibilinomate eba anoanoutalo negelitiya, “Diyala, me dubu Ya꞉suko da꞉ Da꞉ibidikono a꞉la꞉mu Kelisotela꞉!” 24Wiyasiya Pa꞉lisi tanebapiate ibino tabo olowite negeliya, “Ao, ebete kubakuba uliyanano Kawodawa Biyelesibulukono elawamo alibolenako, Godokono elawamoa꞉!” n25Ebema꞉ Ya꞉sute ibino kuba woki iyatawate iba꞉tamo negiya, “Numa꞉la꞉, kapiya duliyomolono epate tetedo dadikanalema꞉na꞉ ebe duliyomolote ka꞉kubamene, ega꞉walo kapiya motono epate tetedo dadikanalema꞉na꞉ ebe moto epate a꞉kilukulinama꞉na꞉, ibino motote atumu ka꞉ka꞉kubamene. 26Ebema꞉ Saitanakono woki ma kunula, ebete ebeno kubakuba uliyana epagodone akalibolemene, mabu ebete eba kunu dowagelemene ebeno woko osiyodilo elawote kolopoligomene. 27La꞉le naimano tanaloma꞉ negelamata, ‘Ebete kubakuba uliyana Biyelesibulukono elawamo alibolenako.’ Ebe tabo degelaema nanitabola꞉ka꞉? Ao, nanitaboa꞉. La꞉imano tanebapiate kubakuba uliyana dalibolenaka, ebe elawo iba꞉tamo potele kikalamenakole? Iyo, Godotela, Saitanatea꞉! Ebema꞉ la꞉imano tanebapino wade osiyodilo tanalote la꞉imano kuba woki awokalimina. 28Me tanalo nanitabola, nale kubakuba uliyana Godokono Uliyanano elawamo alibolenakomo, ebema꞉ modobola la꞉ me tanalone kiyatawaomamota, Godokono Kawo Elawodawano tetete la꞉tamo a꞉pe. o
29“Numa꞉la꞉, Saitanako ebe elawodubu idi keba kunula꞉ka꞉ eba kunula, ega꞉walo ebete pilolo duwatiya ebe epo ebe ebeno motono inamabula. Ebema꞉ epate mako elawo dubuno motamo odolote ebeno inamabu uwatema꞉ ubi diyatima꞉na꞉, iba꞉te dopamo ebe ala꞉mo matuomeote ebene ebeno inamabu ebo kuwatema꞉na꞉.
30“Nanitabola, kebe lumagite na walubinia꞉no ebete naimano goweladawama꞉ eda꞉na, ma kunu ebete epo kapiya baiamo magaelema꞉ nago woko osiyodiloa꞉no wiyasiya ibi iyaiya alibolenako. p 31Ebema꞉ nale la꞉ analemata, epono iyaiya kuba tanalo bilibilinomo Godote egebolelamete dodolomatili iyatawala, ega꞉walo kebe lumagite Godoko ubia꞉ tabo degemene, ebe kuba tabono tanalo Godote egebolemete ka꞉dodomatimene. Wiyasiya kebe lumagite Godokono Uliyanano osiyodilo tanaloma꞉ kubama꞉ degemene, Godote ebe kuba egebolemete a꞉ka꞉dodomatimene. q 32Ebema꞉ kebe lumagite Epono Naniwino tanaloma꞉ odiyobo tabo da꞉kiyawaomene, Godote ebeno kuba egeboleme iyatawala, wiyasiya kebe lumagite Godokono Uliyanano woko osiyodilo tanaloma꞉ odiyobo tabo da꞉kiyawaomene, Godote ebe kuba egebolemete a꞉ka꞉dodomatiminamene, uwomua꞉ tetelo ebeno kubate bitanamene.”
Kewa Ega꞉walo Ebeno Da꞉imi
Luk 6:43-45
33Ya꞉sute tabo moga꞉melo walo na꞉kegiya, “Naimano da꞉imi keba kunula꞉ka꞉? La꞉le kewa wadenoma꞉ degelawenakoma ebe kewano da꞉imi wadewadenola, wiyasiya la꞉le kewa idi kubanoma꞉ degelawenakoma ebe kewano da꞉imi kubakubanola. Iyo, nanitabola, la꞉ iyaiya kewano da꞉imi ibino ololamo dulama꞉ema la꞉ ebo kiyatawaomamota ibi magumulo kebe da꞉ima꞉te naoma꞉ wadewadenoma꞉ keda꞉onale. r 34Pa꞉lisi tanebapiala꞉, la꞉ bu kalulata! La꞉imano tepo magumu kubakubanomoma꞉ eba eda꞉onalo wade tabo keba kunu na꞉kegelaema? Gaboa꞉nola! Mabu lumagino tepo magumulo kebe tanalate ka꞉pola꞉nale, ebe tanalate ebeno tabo kiyawao tanalodo ka꞉pemaima꞉na꞉. s 35Ebema꞉ wade lumagite ebeno tepo magumune wadewade tanalo ba꞉powaulatelenakomene, wiyasiya kuba lumagino tepo magumulo kubakuba tanalate pola꞉na, ebema꞉ ebegodone kuba tanalate ba꞉pemaimionakoma꞉na꞉.36“Na la꞉tamo negemo, epate ibino iyaiya kuba tabo da꞉kiyawaonaka, ebe kuba tabono tanaloma꞉ iba꞉te Godokono Kawo Egelalo ebeno dopo apuamo ka꞉nemaima꞉na꞉, ebene ebete ibino tanalo bilibilinomo eba anagilamelelamelo iba꞉tamo wiya dikalaemene, ibino taneba magumulo lumagi idite ebe odiyoboma꞉ tabo idi a꞉kegemene. 37Ebema꞉ a꞉ma꞉ nanisiwale! A꞉ma꞉le kebe iyaiya tabo ka꞉kiyawawenaka, walone tetelo Godote ebe tabo bilibilinomo eba anagilamelemelo, ebete a꞉ma꞉ tuputupudawama꞉ da꞉begemene o a꞉ma꞉ kubadawama꞉ da꞉beka꞉mitamene.”
Pa꞉lisi Tanebapiate Anoano Tanalo Uima꞉ Ya꞉suko Daniya
Mak 8:11-12; Luk 11:29-32
38Ebene Pa꞉lisi tanebapi epetapi ega꞉walo Godokono Totomu iyatulamepi iba꞉te Ya꞉suko naniya, “Iyatulamedawa, a ubila a꞉ma꞉godolo anoano tanalo idi uima꞉.” t39Ya꞉sute tabo eba wiyalo iba꞉tamo negiya, “Kuba osiyodilolepi ega꞉walo nanitabokobi midia꞉pi, ibi ubi kawonomola Godokono elawo awokalimino anoano tanalo kuima꞉, wiyasiya Godote tanalo idi akawokalimene. Nanitabola, ebete ebeno woki awokalimidawa Yaonado dawokalimiya, ebe anoano tanalo kapiya la꞉tamo ikalamiyata. u 40Numa꞉la꞉, Yaonate egela netewa-kapiya ega꞉walo idoko netewa-kapiya kawo namono tepo magumulo okoliti, ebema꞉ ebe atu gabodo Epono Naniwite egela netewa-kapiya ega꞉walo idoko netewa-kapiya bobo magumulo ka꞉lutamene. v 41Ega꞉walo me tanalo idila. Godote epono tanalo danagilamelelaemene, ebe Kawo Egelalo Niniba duliyomolo epate maimiote la꞉ Yu epo kubakubapima꞉ keka꞉la꞉ima꞉ta, mabu ebe Yua꞉ epate Yaonakono tabo dolowiya iba꞉te ibino kubane Godotamo olobiliya. Ebe tetelo ibi ubila Godokono tabo Yaonagodone laema꞉, wiyasiya la꞉ tetelo Godote Epono Naniwino tanalo la꞉tamo eba awokaliminalo, la꞉ ebe tanalo ubia꞉nola. La꞉ numa꞉la꞉, Epono Naniwino elawote Yaonakono elawo nodoliona! w 42Ega꞉walo Godokono Kawo Egelalo Siba opo epono Kawo Elawodawa Kamiyalete maigate la꞉ atumu kubakubapima꞉ keka꞉la꞉ima꞉ta, mabu ebe Yua꞉ kamiyalete mulu oponomone piya Isalaela opamo Kawo Elawodubu Solomonokono mulo tabo ka꞉polowioma꞉. Ebe tetelo ebe ubila Godokono mulo Solomonogodone laema꞉, wiyasiya la꞉ tetelo Godote Epono Naniwino tanalo la꞉tamo eba awokaliminalo, la꞉ ebe tanalo ubia꞉nola. La꞉ numa꞉la꞉, Epono Naniwino mulote Solomonokono mulo nodoliona!” x
Kuba Uliyanate Lumagitamo Walo Da꞉ka꞉pemene Ebe Tanalo
Luk 11:24-26
43Ebene Ya꞉sute negiya, “Kuba uliyanate lumagi idigodone da꞉nemaigamene, ebe tetelo ebete gagale opamo tote okoli bai idi kowadinatomene. Wiyasiya ebete wade okoli bai numia꞉no 44ebe a꞉ka꞉tuwa꞉ ebetamo kegemene, ‘Nale datepimo ebe atu okoli baiamo walo ka꞉ka꞉tomamo.’ Ebete walo ka꞉pete ebe okoli motolo idawate okolina꞉no, wadenomamo moda꞉midala ega꞉walo inamabu wadenomamo alomola, ebete ebe moto eba kunu ka꞉ka꞉puimene. 45Ebene ebete walo ka꞉tote kubakuba uliyana epetapi sebeni kanadabuilite ka꞉kemagaelemene, iba꞉te ebe motamo podolote ebolo kilukulinama꞉. Numa꞉la꞉, walone da꞉pelaema꞉na꞉ ebe kubakuba uliyanate kawokawo kuba ba꞉posiyodilolenakoma꞉na꞉, dopamo dokolinami ebe kapiya kuba uliyanano okoli keba kunula꞉ka꞉ eba kunua꞉, ebema꞉ dopamo ebe lumagi kela꞉mo kubadopola wiyasiya me tetelo ebete kubanomoma꞉ keda꞉mene. Ebema꞉ me teteno kubakuba epala꞉, la꞉ nanisiwale, mabu la꞉ ma kunu kowagelemamota!” yYa꞉sukono Menoko Ega꞉walo Ebeno Ekaki
Mak 3:31-35; Luk 8:19-21
46Ya꞉sute epatamo tabo eba kiyawautalo, ebeno menoko ega꞉walo ekaki iba꞉te pelamete moto niyakabolo pelamota꞉oniya eba꞉go tabo ka꞉pegelama꞉. 47Ebema꞉ epo magumulo idawate Ya꞉suko naniya, “Numa꞉, a꞉imano menoko ega꞉walo ekaki iba꞉te moto niyakabolo ba꞉pelamota꞉ona. Ibi ubila a꞉ma꞉go tabo kegelaema꞉.”48Ya꞉sute ebe lumagitamo nowamiya, “Naimano menoko potelela꞉ka꞉, ega꞉walo naimano ekaki piyatela꞉ka꞉?” 49Ebene Ya꞉sute ebe waloma꞉tapi ebeno kotamo mida꞉lamolelo negiya, “Me epo ebe naimano menokobila ega꞉walo naimano ekakila, 50mabu potele naimano Unu Duliyomolono Nabiwino ubi tanalo dosiyodilomene, ebe lumagi naimano menokola ega꞉walo naimano ekawila.” z
Copyright information for
KNVFLY_RIVER